четвртак, 19. април 2012.

Srećne misli i vilinska prašina

Svi koji su čitali Petra Pana znaju da se leti uz pomoć srećnih misli i vilinske prašine. Psiholozi se ne bave vilinskom prašinom, ali su izučavajući srećne misli i njihov uticaj došli do nekih zanimljivih saznanja.

                                                                                

Učesnici jednog eksperimenta su imali zadatak da se svakodnevno, tokom nekoliko nedelja, osam minuta dnevno, prisećaju situacija kada su bili srećni.

Pokazalo se da su učesnici u eksperimentu bili boljeg raspoloženja i vedriji od kontrolne grupe (osoba koje se nisu bavile srećnim mislima).

 Takođe se pokazalo da su u dobrom raspoloženju ostali i nekoliko nedelja nakon završetka eksperimenta.

Važno je napomenuti da ovakav pristup poboljšanju raspoloženja ne znači negaciju problema i život u ružičastom svetu. Pre se može reći da olakšava i ubrzava rešavanje problema, jer je poznato da dobro raspoloženje, pored toga što je dobro za zdravlje, imuni sistem i lepotu, podstiče i kreativnost.

Mala tajna za mnogo energije i zadovoljstva!

уторак, 17. април 2012.

Šta je psihološka otpornost i kako je povećati?

Kako lotos, koji raste u bari, uspeva da bude tako lep i čist?
Kako neki ljudi odrastaju i žive u veoma teškim okolnostima a uspevaju da ostanu fizički i mentalno zdravi?
Teške okolnosti na neke ljude deluju pogubno, dok neke ojačaju i oplemene.
                                                                   

Rezilijentnost, ili psihološka otpornost, je ono što čini razliku među ljudima kada se nađu u teškim okolnostima.
Tekst je premešten ovde

понедељак, 16. април 2012.

Kako ostvariti velike ciljeve?


Golub koji na ksilofonu svira američku himnu-zvuči neverovatno ali je istinito.
Kako?

                                                                          
Jedan američki psiholog se dosetio da kompoziciju podeli na manje delove, učio je goluba da prvo kljucne prvu notu i nagrađivao ga za svaki uspešan pokušaj. Zatim je prešao na drugu, a nagrada je sledila kada bi obe note bile tačno "odsvirane".... i tako do kraja kompozicije. Ova metoda se stručno zove metoda aproksimacije, ili približavanja cilju.

Tekst je premešten na ovu adresu